Muzej Cetinske krajine

Now I have comprehensive research. Let me write the article.

Muzej Cetinske krajine: Tri stoljeća zidova, sedam desetljeća pamćenja

Kameni prag je gladak od koraka. Stotine tisuća cipela, čizama i sandala prešlo je preko njega — najprije mletačkih vojnika, potom austrijskih činovnika, pa vatrogasaca, glumaca i na kraju posjetitelja koji dolaze vidjeti vlastitu prošlost izloženu iza stakla. U samom srcu Sinja, svega tri minute hoda od glavnog trga, stoji zgrada Palacina — dom Muzeja Cetinske krajine. Tko uđe unutra, ne ulazi samo u muzej. Ulazi u rijeku vremena koja teče od prapovijesnih obala Cetine do danas.

Photo: Argo Navis, CC BY-SA 4.0. Source

Početak: od vojarne do čuvarice pamćenja

Muzej Cetinske krajine službeno je osnovan 7. srpnja 1956. godine pod imenom Gradski muzej — Sinj. No priča ove institucije neodvojiva je od zgrade u kojoj živi. Palacina je podignuta 1712. godine, u doba Mletačke Republike, kao vojarna i kvartir za časnike pješaštva. Tri stoljeća njezini su zidovi upijali slojeve dalmatinskog života — od vojnog drila do kazališnih predstava, od vatrogasnih vježbi do muzejskih vitrina.

Već 1963. godine muzej mijenja naziv u Muzej Cetinske krajine, čime se jasno obilježava njegov teritorijalni i sadržajni obuhvat: više nije samo gradski muzej, već institucija koja čuva baštinu čitave Cetinske krajine — od izvora Cetine do njezinog ušća, od kamenih kliški do sinjskog polja.

1712.

Mletačka Republika podiže Palacinu — kamenu vojarnu za časnike pješaštva, na padini ispod tvrđave Kamičak.

Početak 20. stoljeća

Palacina postaje prvi javni kazališni prostor u Sinju — dramske predstave, plesovi i nastupi društva Hrvatski sokol odjekuju njezinim zidovima.

7. srpnja 1956.

Osnovan Gradski muzej — Sinj. Cetinska krajina konačno dobiva instituciju posvećenu čuvanju vlastite memorije.

1963.

Muzej prerasta gradske okvire i dobiva novo ime — Muzej Cetinske krajine — čime obuhvaća baštinu čitave regije.

2017.–2020.

Palacina prolazi temeljitu rekonstrukciju sufinanciranu sredstvima Europske unije u sklopu projekta „Sinj u sridu".

16. travnja 2021.

Na 65. obljetnicu muzeja svečano se otvara novi stalni postav — kronološko, sociološko i antropološko putovanje kroz život Cetinskog kraja.

Photo: Berthold Werner, CC BY-SA 3.0. Source

Zbirke: od dna rijeke do platna

Tijekom gotovo sedam desetljeća sustavnog sabiranja, konzervacije i znanstvene obrade, fundus Muzeja narastao je na dvadeset i četiri zbirke raspoređene u devet odjela. Svaka od njih otvara drugačiji prozor u prošlost.

Arheološki odjel čuva predmete koji sežu od paleolitika do kasnog srednjeg vijeka. Posebnu vrijednost ima zbirka nalaza iz korita rijeke Cetine — kameni, keramički i koštani predmeti koji svjedoče o Cetinskoj kulturi (2250.–1600. pr. Kr.), jednoj od najzagonetnijih prapovijesnih zajednica na istočnoj obali Jadrana. Tu su i rimske uljanice, balsamariji, amfore te dva iznimna mramorna portreta — glava božice Rome i glava božice Fortune, pronađene na lokalitetu Čitluk, nekadašnjoj rimskoj koloniji Colonia Claudia Aequum, koju je car Klaudije I. uzdigao u rang kolonije i njezinim stanovnicima dodijelio rimsko građansko pravo.

Na otvorenom, u lapidariju prizemlja, posjetitelja dočekuju kameni spomenici s Ruduše — nadgrobne stele iz 1. stoljeća s ilirskim natpisima i ukrasom koji prkose vremenu. Antički oltari posvećeni rimskim božanstvima stoje pokraj srednjovjekovnog oružja i nakita, tvoreći kameni kontinuitet od dva tisućljeća.

Photo: Michal Klajban, CC BY-SA 4.0. Source

Prirodoslovna zbirka donosi 149 fosilnih primjeraka, uglavnom iz srednjeg trijasa — oko 230 milijuna godina starosti — te 151 uzorak minerala i stijena pronađenih u regiji. Za kraj, etnografski odjel čuva tekstil, nakit, predmete kućanstva i poljoprivredne alate, a umjetnička zbirka okuplja djela najznačajnijih umjetnika Cetinskog kraja.

No nije samo ono što se vidi pod staklom ono što čini ovaj muzej. Tu su i numizmatička zbirka, kolekcije odlikovanja, medalja i medaljona, zbirke fotografija i fotografskog pribora, dokumenata, razglednica i plakata — fragmenti svakodnevice koji nam govore kako su ljudi ovdje živjeli, što su slavili i čega su se bojali.

Palacina: zgrada koja je preživjela sve

Sama Palacina zaslužuje priču za sebe. Podignuta 1712. za mletačke uprave, krajem 19. stoljeća služi kao sjedište gradskih ureda i strukovna škola. Nakon potresa 1898. obnovljene su njezina istočna i zapadna strana. Početkom 20. stoljeća postaje prvi kazališni prostor u Sinju — ovdje je od 1905. do 1907. djelovalo društvo Hrvatski sokol, priređujući dramske predstave i društvene plesove. Godine 1907. zgradu preuzima gradska vatrogasna postrojba. Tijekom Drugog svjetskog rata Palacina strada u požaru, ali je obnovljena.

Photo: Michal Klajban, CC BY-SA 4.0. Source

Velika obnova 2017.–2020. — po projektu arhitekta Antuna Sevšeka i dizajnera Damira Gamulina, sufinancirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu projekta „Sinj u sridu" — vratila je Palacini sjaj. Danas u prizemlju dočekuje muzejska trgovina, na prvom katu stalni postav i izložbeni prostor, a na drugom katu akademska skulptura i slikarstvo Cetinskog kraja. Zgrada uključuje i knjižnicu, restauratorsku radionicu te depoe.

Značaj: više od muzeja

Muzej Cetinske krajine nije samo spremište artefakata. On je jedina kompleksna regionalna muzejska institucija za čitavu Cetinsku krajinu — most između prapovijesnih zajednica koje su živjele uz Cetinu i današnjih generacija koje traže vlastite korijene. Pod vodstvom ravnateljice Darije Domazet i tima stručnih kustosica, Muzej danas organizira stalne i povremene izložbe, edukativne programe, stručna vodstva te surađuje sa školama i istraživačima.

Njegov smještaj uz tvrđavu Kamičak — s panoramskim pogledom na Sinj i Cetinsko polje — čini posjet gotovo filmskim iskustvom: najprije se popnete kamenim stepenicama, a onda se spustite kroz tisućljeća.

Posjetite

Adresa: Andrije Kačića Miošića 5, 21230 Sinj
Radno vrijeme: ponedjeljak–petak 08:00–16:00, subota 08:00–13:00, nedjeljom po dogovoru
Kontakt: +385 21 821 949 · mck-sinj.hr

Ovaj je članak dijelom inspiriran starim fotografijama i snimkama koje su ugledali svjetlo dana kada je netko donio svoje osobne uspomene na digitalizaciju. To nas je potaknulo na razmišljanje — koliko se još takvih blaga krije po tavanima, kutijama za cipele i starim ormarima, povezanih s Muzejom Cetinske krajine i Cetinskim krajem? Ako posjedujete stare medije vezane uz ovu instituciju ili ovaj kraj, servisi poput EachMoment mogu pomoći u njihovom očuvanju za buduće generacije.