Muzej Staroga Grada
HeritageČuvari sjećanja najstarijeg hrvatskog grada: Povijest i nasljeđe Muzeja Staroga Grada
U samom srcu otoka Hvara, gdje se povijest ne mjeri u godinama ili stoljećima, već u tisućljećima, smjestila se institucija koja ponosno čuva dušu i identitet jednog od najstarijih gradova u Europi. Muzej Staroga Grada nije tek puka zbirka starih predmeta posloženih u staklene vitrine; on je živo srce lokalne zajednice, vjerni svjedok vremena koji neraskidivo povezuje antičke korijene s modernim dobom u kojem danas živimo. Od svog osnutka do danas, ovaj je muzej u potpunosti posvećen zaštiti, proučavanju i prezentaciji neprocjenjive povijesne baštine koja bi, da nema njegove kontinuirane i predane skrbi, zasigurno zauvijek nestala u nemilosrdnom vihoru vremena.
Temelji očuvanja: Osnutak muzeja i veličanstvena palača Biankini
Fascinantna priča o Muzeju Staroga Grada službeno započinje 1963. godine, kada ga je osnovala tadašnja Općina Stari Grad. Osnivači su imali izrazito jasnu i plemenitu viziju: bilo je nužno stvoriti centralno mjesto koje će prikupiti, stručno zaštititi i javnosti prezentirati iznimno bogatu kulturno-povijesnu baštinu samog grada, ali i njegove šire okolice. Njegov dom postala je monumentalna palača Biankini, prekrasna neorenesansna građevina koju su krajem 19. stoljeća, točnije 1896. godine, podigla braća Biankini. Ova ugledna obitelj ostavila je dubok i neizbrisiv trag u pomorskoj, trgovačkoj i političkoj povijesti grada. Sama palača, sa svojim pažljivo sačuvanim originalnim interijerom i impozantnim, stoljetnim himalajskim cedrom koji i danas ponosno stoji u njezinom skrivenom dvorištu, predstavlja povijesni eksponat za sebe. Ulazak u njezine prostore znači i trenutni ulazak u svijet bogatog građanskog života s kraja 19. stoljeća, pružajući posjetiteljima autentično iskustvo prošlih vremena.
Od antičkog Pharosa do kapetanskih salona: Što muzej zapravo štiti?
Kolekcije i zbirke Muzeja Staroga Grada izravno svjedoče o fascinantnom kontinuitetu ljudskog života na ovom prostoru, koji traje više od 2400 godina, otkako su grčki doseljenici s egejskog otoka Parosa 384. godine prije Krista osnovali svoju koloniju i nazvali je Pharos. Kroz četiri glavna odjela i čak trinaest zasebnih, tematskih zbirki, muzej čuva istinsko nacionalno blago.
Arheološki odjel, kao jedan od najvažnijih segmenata muzeja, čuva nevjerojatne ostatke iz grčkog i rimskog razdoblja, obuhvaćajući period od 5. stoljeća prije Krista pa sve do 6. stoljeća poslije Krista. Posebno se ističe hidroarheološka zbirka koja posjetitelje vraća u doba hrabrih antičkih pomoraca. Ona izlaže teret kasnoantičkog brodoloma pronađenog u slikovitoj uvali Duboka, uključujući izvrsno očuvane amfore i raznovrsnu brodsku opremu koja svjedoči o intenzivnim trgovačkim rutama na Jadranu. Tu su i iznimno bogate numizmatičke zbirke koje sadrže stotine novčića pronađenih tijekom lokalnih iskopavanja, od kojih su mnogi iskovani upravo u drevnom Pharosu. Ne smijemo zaboraviti ni kamene spomenike te fragmente mozaika iz ranokršćanskih crkava sv. Ivana i sv. Marije, koji govore o ranim danima kršćanstva na otoku.
Povijesni odjel, pak, priča potpuno drugačiju, ali jednako važnu priču – onu o pomorskoj slavi Staroga Grada, s posebnim naglaskom na 19. stoljeće kada je ovaj grad bio jedna od najvažnijih i najprometnijih luka za velike jedrenjake na cijelom Jadranskom moru. Pomorska zbirka prepuna je detaljnih maketa brodova, starih navigacijskih instrumenata, brodskih dnevnika i portreta koji oživljavaju uspomene na odvažne hvarske kapetane. U sklopu istog odjela nalazi se i Salon Gelineo-Bervaldi, autentično i s puno pažnje rekonstruirani građanski salon iz 18. i 19. stoljeća. Njegov namještaj i predmeti iz ostavštine ugledne obitelji dočaravaju nam profinjenu svakodnevicu otočke aristokracije. Tomu treba pridodati i impresivnu zbirku od preko 2000 starih razglednica koje vizualno, poput vremeplova, dokumentiraju mijene grada, njegove arhitekture i običaja kroz desetljeća.
Etnografska zbirka muzeja pronašla je svoj idealan smještaj u zapadnom krilu znamenitog Tvrdlja, utvrđene renesansne vile slavnog pjesnika Petra Hektorovića. Ovaj dio postava dirljivo je posvećen težačkom životu, tradicionalnim alatima za tešku obradu otočke zemlje te stoljetnoj tradiciji proizvodnje vrhunskog vina i maslinovog ulja. S druge strane, umjetnički odjel slavi lokalne genije i velikane moderne hrvatske umjetnosti 20. stoljeća poput Jurja Plančića, Bartola Petrića i Magde Dulčić, ljubomorno čuvajući njihova remek-djela za sve buduće generacije ljubitelja umjetnosti.
Neprocjenjiv značaj za zajednicu i nacionalnu baštinu
Muzej Staroga Grada mnogo je više od pasivnog čuvara prošlosti; on je iznimno aktivan i ključan interpretator Starogradskog polja, jedinstvenog prostora koji je prepoznat i zaštićen kao UNESCO-v spomenik svjetske kulturne baštine. Upravo u tom polju, antička grčka parcelacija zemljišta (hora) ostala je frapantno očuvana i gotovo potpuno netaknuta do današnjih dana. Kroz svoje brojne edukativne izložbe, interaktivne radionice, stručna predavanja i opsežna arheološka istraživanja, muzej aktivno educira lokalno stanovništvo i tisuće posjetitelja, usađujući im dubok osjećaj ponosa i pripadnosti ovom jedinstvenom prostoru.
Kada bismo se na trenutak usudili zapitati što bi bilo zauvijek izgubljeno bez neumornog, svakodnevnog rada ove institucije, odgovor bi bio uistinu poražavajući. Nestalo bi krhko materijalno sjećanje na grčke osnivače, zaboravila bi se zlatna era hvarskog jedrenjaštva, a intimne, tople priče iz raskošnih građanskih salona i skromnih težačkih konoba izblijedjele bi u nepovrat. Dragocjeni artefakti bi se s vremenom raspršili, propali pod zubom vremena ili bi završili u privatnim kolekcijama, daleko od svog pravog, izvornog konteksta. Muzej Staroga Grada je stoga najčvršća brana protiv zaborava, osiguravajući da duboki korijeni ovog grada ostanu zauvijek vidljivi.
Oživljena sjećanja i pogled u budućnost
Svaki izloženi predmet u ovom predivnom muzeju nosi svoju jedinstvenu, neponovljivu priču, no povijest se nikada ne čuva isključivo u muzejskim vitrinama i arhivskim kutijama. Ona živi i u osobnim, obiteljskim arhivima ljudi čiji su životi i sudbine duboko utkani u bogatu povijest ovog hvarskog kraja. Ovaj je članak dijelom inspiriran upravo takvim, intimnim osobnim sjećanjima vezanim uz Muzej Staroga Grada, koja su nedavno sačuvana od zaborava kroz proces stručne digitalizacije. Ako itko u svojim domovima posjeduje stare, zaboravljene fotografije, filmske zapise na trakama ili audiosnimke usko povezane s ovom institucijom i poviješću Staroga Grada, profesionalne usluge poput onih koje nudi EachMoment mogu pomoći osigurati da ti neprocjenjivi materijali prežive za buduće generacije. Spašavanjem tih sitnih, ali važnih fragmenata prošlosti, svi mi zajedno postajemo aktivni sudionici u velikoj i plemenitoj misiji očuvanja naše zajedničke kulturne baštine – misiji koju Muzej Staroga Grada tako predano, stručno i s puno ljubavi provodi već desetljećima.